Tuesday, 25 September 2007

Životinje




Jako volim pse. Ni dana mog života nisam provela bez psa, čudnu vezu imamo. Pa ipak, nikako da shvatim izložbe pasa...šta tu ljudi sve ne rade od svojih ljubimaca...ma, nema šanse da se psima sve to skupa sviđa, ali trpe za ljubav svojim vlasnicima.

Thursday, 20 September 2007

Vrbas





Moja omiljena marš-ruta za šetnju: Novoselija, Šeher, kroz Sitare i stupničkom ulicom do zelenog mosta, onda šetališstem sve do kluba izviđača, pa preko gradskog do ispod restorana Vrbas...onda stazom koja nije više do utrti putić koji izlazi pred psihijatriju, a onda dalje šetalištem do Venecija mosta i dalje do Rebrovca. Zelena rijeka i ja. Odmor za dušu.








Monday, 17 September 2007

Planine

Više: http://picasaweb.google.com/fotkanje/Planine

Ovdje vrijedi napraviti pauzu u vožnji, diviti se pogledu...

Delta


Slike: http://picasaweb.google.com/fotkanje/Delta

Opsežne melioracije provedene šezdesetih godina dvadesetog stoljeća drastično su promijenile krajolik i pokrenule nove metode obrade zemlje, pojačale poljoprivredu i uvele nove kulture. U tom opsežnom zahvatu isušeno je oko 50 km2 močvare. Krajolik je promijenjen iz pretežno močvarnog područja u poljoprivredno područje.
U posljednjih deset godina intenzitet poljoprivrede opada i mnoga meliorirana područja ponovno se pretvaraju u močvaru.



Dubrovnik




Nema se tu ništa novog za reći, osim:"Sretno s parkiranjem!" :D


Ston

Ston, fenomenalan gradić. Nepravedno sam ga zamalo "preskočila", a bilo bi mi krivo da nisam odvojila koji sat za šetnju.

http://picasaweb.google.com/fotkanje/Ston






U rimsko doba Stagnum. Na brdu Starigrad sačuvani su temelji rimskoga kastruma. U X. st. Ston je sjedište biskupije; vjerojatno uz crkvu Gospe od Lužina. Današnji Ston osnovan je 1333., čim su Dubrovčani došli u posjed Pelješca. Grad je bio opasan 980 m dugim zidinama, koje su tvorile nepravilan peterokut, s jačim utvrdama na uglovima. Od sjeverozapadnog ugla zidine se dižu do vrha brda Pozvizd, gdje se spajaju s tvrđavom Pozvizd, a od sjeveroistočnog ugla protežu se brdom uz prevlaku i spajaju sa zidinama Maloga Stona. Na jugozapadnom uglu stoji najjača stonska tvrđava, Veliki kaštio. Istočno od njega je zid bio povučen uz obalu, koja prema moru graniči sa Solilima. Taj golemi utvrđeni kompleks gradili su Dubrovčani 1333.-1506.

http://www.croatia.hr/Hrvatski/Destinacije/Opcenito.aspx?idDestination=160&idProperty=16
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ston

Mogorjelo

http://picasaweb.google.com/fotkanje/Mogorjelo



"Uz grad Čapljinu nalaze se ostaci rimske vile suburbane s kompleksom stambenih i gospodarskih zgrada iz I stoljeća. Ta rimska utvrđena vila poznata je pod nazivom Mogorjelo. 2003.godine proslavilo se ravno stotinu godina od trenutka kada je arheolog Karl Patsch dovršio prva istraživanja o Mogorjelu. Kasnije je utvrđeno da se u okviru vile nalazila «stambena zgrada, zgrada za poljoprivrednu proizvodnju, kupalište, radionica za proizvodnju keramičkih posuda i staje» (I. Miličević Capek).Najvjerojatnije prilikom pohoda Zapadnih Gota 401. i 403. godine iz Grčke u Italiju došlo je do razaranja kompleksa. Mogorjelo se nakon toga više nikad nije oporavilo. "


Stolac

Čudna mi se učini ta čaršija, depresivna... http://picasaweb.google.com/fotkanje/Stolac
Kad već stavljam slike tvrđava, ima i Stolac tvrđavu. Nažalost, prilaz nije bio najpristupačniji, pa nisam htjela rizikovati susret s poskokom ili kakvim akrapom.


U dubrovačkim izvorima iz 1463. godine pod nazivom Stolac pominje se i Vidoški grad, odnosno stolačka tvrđava i naselje ispod njega. Stolac je postao dio Osmanskog sultanata, nakon osvajanja 13. juna 1465. godine, ali ne postoje sigurni podaci da je u njemu držana posada, sve do početka XVIII vijeka. Za vrijeme Kandijskog i Bečkog rata (1645. – 1660. i 1683. – 1699.) mletačke čete su u nekoliko navrata napadale Stolac (januar 1663; 1664; 30. juli 1678; 1794. ili 1795.). Poslije Karlovačkog mira 1699. godine grad je popravljen i proširen i postavljena je uprava na čelu sa dizdarom. Oko 1706. je osnovana Stolačka kapetanija.

U grad je dva puta udario grom. Zbog eksplozije baruta grad je oba puta stradao (1757./1758. i 1840./1841.). Prvi put je popravljen 1768. godine, dok su stolački kapetani bili Šarići, a drugi put 1843. godine u vrijeme kada je Ali–paša Rizvanbegović bio stolački kapetan.
Godine 1832. vojska Husein-kapetana Gradaščevića uzaludno je opsjedala Stolac. Od 1835. godine kada su ukinute pozicije kapetana i dizdara, do 1878. godine, u gradu je zadržana manja posada. U avgustu 1878. uspostavljena je austrijska uprava. Vojni erar je temeljito popravio stari grad 1883. godine, a 1888. godine je izgradio modernu tvrđavu, smještenu iznad one koja je postojala u razdoblju osmanske uprave..

Stolac je u ratu pretrpio znatna razaranja, a ni "mir" nije baš donio mir.
http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&action=view&lang=1&id=1314

Stjepan-grad





Na padinama Blagajskog brda nalaze se ostaci naselja iz prahistorijskog i rimskog perioda. Tako su na sjeveroistočnom vrhu ostaci rimskog ili kasnoantičkog utvrđenja-osmatračnice Mala gradina, na jugoistočnom vrhu se raspoznaju konture prahistorijske gradine, a na jugozapadnom vrhu su ostaci današnjeg srednjevjekovnog Stjepan-grada.

U 10. stoljeću Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj umnogome je utjecala blizina važne saobraćajnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more sa bosanskim zaleđem. U Blagaju je rezidirao humski knez Miroslav. Bosanski vladari u Blagaju još od vremena kralja Tvrtka izdaju povelje, a u maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad.

Nekad su tu kliktali bjeloglavi supovi, a onda im se desio čovjek. Moram pohvaliti i reklamirati rad ekološkog udruženja Novi val iz Blagaja koji daju sve od sebe da sačuvaju bjeloglavog supa od izumiranja. http://novival.info/

Počitelj


"Počitelj je jedinstvo kamena i zvuka, svjetlosti i vode. Izgrađen u tri posebna dijela, međusobno povezana i usklađena, predstavlja primjer funkcionalnosti urbanističkog smisla i ugođaja svakom oku. U donjem dijelu, iza gradskih utvrda sa kojih i sada pospano i simbolično zijevaju topovske cijevi, nalazio se poslovni centar - čaršija. Malo naviše, u drugom dijelu grada, nalazio se administrativni dio sa medresom (za koju se zna da je imala bogatu biblioteku) vrlo skladnih proporcija i ugodnih enterijera, a iznad toga u trećem dijelu grada nanizane su kuće kao stambeni dio. Gradska cjelina završava se
gornjim dijelom vojno-strateškog karaktera sa dominantnim kulama. U stambenom dijelu nalazila se još jedna čaršija sa malim magazama i kafanicama."

(http://web.telia.com/~u50008758/50/072.htm)



Slike: http://picasaweb.google.com/fotkanje/Pocitelj

Panorama: http://www.youtube.com/watch?v=hSF-FaDBVfk

"Ovo jedinstveno naselje uvršteno je na UNESCO-vu listu i nedavna rekonstrukcija vratila je gradu njegov izvorni oblik. " (http://www.pocitelj.org/)

Istorijat, nacionalni spomenik... http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&action=view&lang=1&id=780

Radimlja

Velika nebriga za veliko blago, mogao biti podnaslov ovog posta. Jedni ih svojataju, jedni ih se odriču, a svi ih jednako puštaju da propadaju!
Spomenici ove nekropole su svrstavani i orijentirani u pravcu sjeverozapad - jugoistok, pri čemu je glava umrlog položena ka sjeverozapadu, a noge ka jugoistoku. Za obradu je korišten krečnjak iz kamenoloma sa obližnjeg Ošanićkog brda, oko 800 m udaljenog sjeveroistočno od nekropole, gdje do danas stoji jedan nedovršeni stećak. Osnovni oblici su najvjerovatnije tesani u samom kamenolomu, dok je konačno dotjerivanje i ornamentiranje vršeno na nekropoli, da bi se izbjegla oštećenja prilikom prijevoza.

Prema uobičajenoj skali osnovnih oblika nekropola se sastoji od:
36 ploča, 1 ploče sa podnožjem, 27 sanduka, 24 sanduka sa podnožjem, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka sa podnožjem, 2 sljemenjaka, 31 sljemenjak sa podnožjem i 3 krstače. Od ukupnog broja 63 su ukrašena, što znači da se nekropola u Radimlji uvrštava u red najukrašenijih nekropola u BiH. Po svojim likovnim odlikama nekropola na Radimlji spada među nekoliko najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka uopće.

Dekoracije na spomenicima sa Radimlje izvedene su u plitkom reljefu, tehnikom urezivanja ili kombinirano, pri čemu je najvažnije bilo sačuvati osnovni oblik stećka. Kratki urezi na površini ukazuju na upotrebu čekića sa kratkom sjekirastom oštricom, dok su glatke plohe glačane tvrdim kamenom.

Najljepše ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Na uspravnim stranicama nekih spomenika vide se arkade sa stupovima i lukovima koje predstavljaju stećke kao "vječne kuće".



Zapis na jednom od stećaka iz 1094. g.:
"Se znamenje Kneza Nenca,Velikoga Kneza Bosanskoga,a postavi je sin njegov Knez Muven,s`Bozijom pomocju i svojih vjernih,a s` inonom nijednom inom pomocju,nego on sam.
Ti,koji procitas moj kam,mozda si hodio do zvijezda.I vratio se,jer tami neima nista,do ponovo ti sam.
Clovjek mojze vidjeti ono tsto nije vidio,tcuti ono sto nije tcuo,okusti ono sto nije otkusio,bit tami gdji nije bio,al` uvijek i svagdi samo sebe moze najti,ili ne najti.
I mnogo ot moje ruke na zemji bi,a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit.
I da ostavih kosti u tujini,i tad bih samo Bosnu sanjo.
Clovjece,tako da niesi proklet,ne tikaj u me.
Legoh 1094 ljeta,kad bjese susa,pa u nebu ne bjese ni jedne suze za me."

I iz 1422:

"A se lezi Asta,Bogcina Zlousica ksci,a ne lezi mi se.
Kako bih rado sad pred vetce s tebom krojz livade projsetala i onaj poljubac sto si isko,a ne dobio,ti dala.
Pa da i nebo pukne.
Ne bi mi bilo zal,ni stid.
Namjernice,ne tici mi kam,nek oni koji netcine utcine tsto ja ne utcinih,jer ja tek sad znam kako dusu perze neispunjena davanja.
1422 ljeta,kad se radovase sretni,a ja zmreh."

Napomena

Nije sasvim slučajno da sam postavila slike tekije, katoličke i pravoslavne bogomolje jedne uz druge. Ta mjesta se geografski nalaze jako blizu jedni drugih, onoliko blizu koliko bi narodi Bosne i Hercegovine trebali biti blizu uz sve svoje različitosti koje ih čine posebnima, koje su oblikovale našu baštinu. Nije ovo govor mirovnjaka, nego govor osobe koja je za kratko vrijeme vidjela koliko toga čovjek onom drugom čovjeku uništi, a zašto? Koliko se objekata koji služe u svrhu religije uništilo u ime religije?! A strah od Boga? Ili se "onog drugog, onog njihovog" ne boje?

Tužno.

Žitomislić


Prvi puta nakon dugo, dugo vremena sam vidjela svešteno lice da radi. Ne da radi svoj posao, nego nešto fizički zahtjevno. Iz štale je izišao kako bi odgovorio na moje "ima li koga?". Poslije se i sam smijao tom mom zapažanju, kaže "jednih li vremena, kad je čudo da pop radi!". Nisam ga baš ni morala tražiti, sva su vrata bila otvorena, ali smatram da je pristojno javiti se domaćinu, pitati šta se smije, a šta ne.

Interesovalo me je da vidim na šta je manastir sad nalik, jer kad sam posljednji put išla tim krajem još je bio u ruševinama. Ovdje se može pročitati nešto više o njemu i vidjeti slike kad je bio razoren: http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1815

Crkva je potpuno obnovljena, kao i jedan konak, na ostatku se radi kako sredstva stižu.

http://picasaweb.google.com/fotkanje/Zitomislic

Bilo mi je jako neobično vidjeti palmu ispred pravoslavne crkve. S tim se prizorom nisam nikada do sada srela.

Međugorje


Kako biti turista u Hercegovini, a ne svratiti do Međugorja i vidjeti kako to sve izgleda?

Jako tiho, uredno i čisto, puno ljudi koji najčešće samo sjede i mole ili odlaze na okolna brda. Mora da sam jako odudarala, sa mojim škljocanjem. Trudila sam se da nikom ne smetam. Interesantan fenomen, šta snaga vjere može napraviti i kakvu ekonomsku zaradu može donijeti mještanima, crkvi pogotovo. Od 1981. kad su djeca prvi put prijavila "viđenje" do danas, posjete ne prestaju. Možda posjeta Međugorju tim ljudima i pomogne, možda ih molitva baš na tom mjestu smiri, nadam se da svi oni koje je muka natjerala da odu tamo dobiju i neko olakšanje.

Jako mi se dopada staza tišine, duž koje su postavljeni mozaici sa prizorima iz Novog zavjeta. Na turističkoj ponudi i organizaciji (suvenirnice, apartmani, restorani, internet-kafei) im mogu zavidjeti mnogi veći gradovi u Bosni i Hercegovini. Zamjerka, čisto patriotska, ide ka internet domenu .hr. Zašto ne .ba?

http://picasaweb.google.com/fotkanje/Medjugorje

Tekija - Blagaj

"Dervišluk je čudan rahat..."

"S posebnom pažnjom odabirano je mjesto podizanja tekija. One su uvijek građevine uronjene u prirodno okruženje i potpuno otvorene prema njemu. Rijeka, stijena, klanac ili kanjon, brdo najčešće su oznake mjesta na kojima se tekije podižu, i, zavisno od njih, dobijaju ponekad značenja kapije grada. Same sufije kazuju da taj izbor nije ljudski. Sveto mjesto bira Bog i kao takvog ga pokazuje ljudima. Krajolik je dio obrednog postupka i, zato, i dio tekije. ..
Prostor bosanskih tekija početno je određen sa sedam činitelja: kuća, stepenište, voda (mirna voda i slap), stijena, vrelo, grob, pećina. Tih sedam činitelja povezano je putem u sliku kozmološkog reda."

(Hadzimuhamedovic, 2002)

Detaljnije informacije, istorijat, ostatak teksta, itd: http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&action=view&lang=1&id=1867



Huči, huči Buna kad nakon 19 kilometara putovanja pod zemljom ugleda svjetlost i odmah postane posebna, postane najveći kraški izvor u Evropi. Poslušajte kako huči i pazite, može vam se zavrtjeti u glavi!
http://www.youtube.com/watch?v=xs7x8EbR3Uk



Nad izvorom par stotina metara litice, crvenice. Uvučena, od svijeta sakrivena, u miru kojeg prepozna duša, je tekija.


Izvolite slike: http://picasaweb.google.com/fotkanje/BlagajTekija